Poreska praksa za februar 2010. godine
Porez na dodatu vrijednost
1. Da li ste oslobođeni poreza na prihod ostvaren prodajom robe (nakita, torbi, novčanika...), na našem tržištu, a čitav prihod donirate u lokalne dobrotvorne svrhe i dobrotvorne fondacije osnovane u Luksemburgu?
U Vašem aktu navodite da se bavite prodajom kozmetičkih proizvoda, dodatnog pribora za kozmetiku i asesorara. TakoĎe navodite da se od prodaje na našem tržištu prihod donira u lokalne dobrotvorne svrhe i dobrotvorne fondacije
osnovane u Luksemburgu te Vas interesuje da li su takvi prihodi osloboĎeni poreza.
Zakonom o porezu na dodatu vrijednost (“Sl. list RCG”, broj 65/01 … i Sl. list CG”, broj 16/07), članom 3 je propisano da je predmet oporezivanja PDV-om
promet proizvoda i promet usluga koje poreski obveznik u okviru obavljanja svoje djelatnosti vrši uz naknadu.
Ako poreski obveznik koristi proizvode koji su dio njegovih poslovnih sredstava i upotrijebi ih za lične potrebe ili za potrebe svojih zaposlenih, otuĎi ih bez naknade ili uz naknadu manju od one koja bi se ostvarila na tržištu, odnosno iskoristi u svrhe koje nijesu u funkciji obavljanja njegove djelatnosti, takva upotreba, odnosno otuĎenje, smatra se prometom proizvoda izvršenim uz
naknadu (član 5).
Izuzetno od stava 1 ovog člana, ne smatra se prometom proizvoda izvršenim uz naknadu: besplatno davanje poslovnih uzoraka u razumnim (realnim) količinama kupcima ili budućim kupcima, ako ih ne daju na prodaju, odnosno
ukoliko su u takvom obliku da ih nije moguće prodavati, davanje poklona
manjih vrijednosti u okviru obavljanja djelatnosti poreskog obveznika, ako se daju povremeno i ne daju istim licima.Poklonom manje vrijednosti smatraju se proizvodi čija pojedinačna vrijednost bez PDV-a ne prelazi 30 ?.
Dakle na osnovu gore navedenih odredbi, svako davanje proizvoda osim onih koji se mogu smatrati poklonom ili u vidu poslovnih uzoraka, smatraju se prometom proizvoda koji podliježu oporezivanju PDV.
1
U skladu sa Zakonom o porezu na dobit pravnih lica (Sl list RCG br.65/01..i Sl list CG br.86/09) poreskim obveznikom poreza na dobit smatra se rezidentno odnosno nerezidentno pravno lice koje obavlja djelatnost radi sticanja dobiti. Predmet oporezivanja rezidenta je dobit koju rezident ostvari u Crnoj Gori i izvan Crne Gore. Osnovicu poreza na dobit predstavlja oporeziva dobit poreskog obveznika. Za utvrĎivanje oporezive dobiti priznaju se rashodi u iznosima utvrĎenim bilansom uspjeha, u skladu sa zakonom kojim se ureĎuje računovodstvo izuzev rashoda za koje ovim zakonom propisan drukčiji način utvrĎivanja.
Članom 14 Zakona o porezu na dobit pravnih lica propisano je da se kod utvrĎivanja poreske osnovice, usklaĎivanja rashoda i prihoda, izdaci za zdrastvene, obrazovne, naučne, vjerske, kulturne, humanitarne, sportske i svrhe zaštite životne sredine priznaju kao rashod najviše do 3,5% ukupnog prihoda.
Ukoliko se radi o rashodima koji se ne mogu svrstati u navedene svrhe, iste treba iskazati na rednom broju 7 Poreske prijave, kao troškove koji nijesu nastali u svrhu obavljanja poslovnih aktivnosti.
Iz Vašeg akta se može zaključiti da vršite prodaju proizvoda i takva prodaja je u potpunosti oporeziva i PDV-om i porezom na dobit.
Činjenica da dio prihoda izdvajate za donacije samo ukazuje da nemate pravo da iste iskazujete i kao troškove, osim do iznosa limitiranog Zakonom o porezu na dobit pravnih lica.
2.Kakav je poreski tretman pružanja usluga isporuke napitaka na automatima za samoposluživanje?
Zakonom o porezu na dodatu vrijednost (?Sl. List RCG?br.65/01, ... 04/06 i ?Sl. List CG?br.16/07) u čl. 31 propisana je obaveza poreskog obveznika da za svaki izvršeni promet proizvoda, ili usluga kupcu izda račun, a ukoliko taj promet proizvoda odnosno usluga naplaćuje u gotovini obavezan je taj promet
iskazati preko poreske registar kase. Uredbom o upotrebi poreske registar kase i načinu evidentiranja prometa i usluga preko te kase ( ?Sl. List CG?br. 27/08, 40/08), bliže je uredjen pojam i upotreba poreske registar kase i način evidentiranja prometa, odnosno usluga koji se naplaćuju u gotovom preko te kase.
Članom 32 Zakona propisani su podaci koje mora sadržati račun. Stav 4 ovog člana precizira da je poreski obveznik dužan kupcu proizvoda, odnosno naručiocu usluga izdati račun, bez obzira da li je to kupac, odnosno naručilac zahtijevao.
MeĎutim, uluge koje se pružaju gradjanima putem automata u skladu sa članom 32 stav 6 Zakona o PDV ne podliježu obavezi evidentiranja prometa preko poreske registar kase i ako se naplata vrši gotovinski, ali su svakako u obavezi
2
da vode urednu knjigovodstvenu evidenciju. Podaci o pruženim uslugama se obzbjeĎuju popisom brojčanika odnosno početnih i konačnih zaliha, koje se vrši najmanje jednom u mjesecu. Usluge na automatima se vrše bez prisustva
prodajnog osoblja, automat se aktivira u pogon pomoću žetona (novca) koji odgovara cijeni usluge.
Poreski obveznik je dužan da obezbijedi Poreskoj upravi potpuni uvid poslovanja bilo kroz dokumentaciju, bilo kroz računovodstveni sistem ili na
drugi način. Istovremeno, poreski obveznik je dužan da Poreskoj upravi na zahtjev i u roku koji ona odredi, pruži sve raspoložive informacije neophodne za utvrĎivanje činjeničnog stanja od značaja za oporezivanje.
Članom 85 Pravilnika o primjeni zakona o PDV-u stavovima od 1 do 6
propisano je obračunavanje poreza na dodatu vrijednost, a stavom 4 Pravilnika je propisano da ako za izvršene isporuke proizvoda odnosno usluga u poreskom periodu nijesu izdati računi, PDV se obračunava kao da su računi izdati i uključuje se u obračun PDV. Osnovica PDV je vrijednost naknade za izvršene usluge.
Kod vršenja inspekcijskog nadzora, prilikom utvrĎivanja poreske osnovice u skladu sa članom 52 i 53 Zakona o poreskoj administraciji u slučaju kada poreski obveznik ne obračuna ili netačno obračuna porez, utvrĎivanje poreske obaveze vrši poreski organ. UtvrĎivanje poreske obaveze vrši se rješenjem, a ako poreski organ rješenje ne može donijeti na osnovu poslovnih knjiga i evidencija poreskog obveznika, onda će rješenje donijeti na osnovu procjene poreske osnovice.
Dakle, usluge koje pružate gradjanima putem automata ne podliježu obavezi evidentiranja prometa preko poreske registar kase i ako se naplata vrši gotovinski, ali ste svakako u obavezi da vodite urednu knjigovodstvenu evidenciju.
3. Da li imate pravo na korišćenje ulaznog PDV-a, prilikom nabavke hrane
za restoran koji posluje u okviru preduzeća?
U vašem aktu navodite da u okviru preduzeća posluje restoran gdje se priprema i služi doručak samo radnicima tog preduzeća. S tim u vezi ukazujemo da je Zakonom o porezu na dodatu vrijednost ("Sl. list RCG", br. 65/01…4/06 i Sl.
list CG 16/07), u članu 37 stav 1, propisano da poreski obveznik može, prilikom obračunavanja svoje poreske obaveze, odbiti PDV (pretporez) koji je
dužan da plati ili je platio prilikom nabavke proizvoda, odnosno usluga od
drugog poreskog obveznika, prilikom uvoza proizvoda i kao primalac (korisnik) usluge, ako je te proizvode, odnosno usluge upotrijebio (iskoristio) ili će ih iskoristiti u svrhe obavljanja djelatnosti za koje se plaća PDV.
Dakle, na osnovu gore navedenog, s obzirom da se ne radi o korišćenju proizvoda u svrhu obavljanja djelatnosti za koje se plaća PDV, ne možete koristiti pravo na odbitak ulaznog PDV-a.
3
Ovom prilikom vam ukazujemo i na obavezu obračuna i plaćanja poreza na dohodak fizičkih lica.
Članom 78 Zakona o radu ( ?Sl. list CG? broj 49/08...88/09), je propisano da bruto zaradu čini zarada koju zaposleni ostvaruje za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu, uvećana zarada, naknada zarade i druga primanja utvrĎena kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu, a članom 23 je propisano da sam ugovor o radu izmeĎu ostalog sadrži i iznos osnovne zarade, visinu koeficijenta i elemenata za utvrĎivanje radnog učinka, naknade zarade, uvećane zarade i drugih primanja zaposlenog. TakoĎe, članom 4 Zakona o radu je propisano i da kolektivni ugovor i ugovor o radu ne mogu da sadrže odredbe kojima se zaposlenom daju manja prava ili utvrĎuju nepovoljniji uslovi rada od prava i
uslova koji su utvrĎeni zakonom.
Opštim kolektivnim ugovorom je propisano da poslodavac zaposlenom nadoknaĎuje izmeĎu ostalog i povećane troškove za ishranu u toku rada ( topli obrok) u visini od 50 % najniže cijene rada, kao i da u obračunu prilikom isplate
zarade, odnosno naknade zarade, poslodavac zaposlenom daje i pisani obračun zarade.
Kada je u pitanju oporezivanje, odredbama člana 14 stav 4 Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica (?Sl. list RCG?, broj 65/01 ... 04/07 i ?Sl.list CG? broj
86/09), je propisano da se ličnim primanjem koje poreski obveznik ostvari od zaposlenja, smatraju se i primanja ostvarena u obliku bonova, novčanih potvrda, akcija ili robe, činjenjem ili pružanjem pogodnosti, opraštanjem duga, kao i pokrivanje rashoda obveznika novčanom naknadom ili neposrednim plaćanjem. U smislu stava 5 navedenog člana, iznos ličnih primanja iz stava 4 predstavlja nominalna vrijednost bonova, novčanih potvrda i akcija, cijena koja bi se postigla prodajom robe na tržištu, naknada koja bi se postigla na tržištu za usluge odnosno pogodnosti koje se čine obvezniku ili novčani iznos pokrivenih rashoda.
Kada su u pitanju doprinosi za socijalno osiguranje, u članu 4 stav 1 tačka 24 Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje (?Sl.list CG? broj 13/07...79/08 i 86/09), je propisano da bruto zarada zaposlenog obuhvata zaradu za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu, uvećanu zaradu, naknadu zarade i druga lična primanja koja podliježu plaćanju poreza na dohodak fizičkih lica, utvrĎenih zakonom, kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu.
Dakle, imajući u vidu sve citirane odredbe, obezbijeĎena ishrana toplog obroka zaposlenim u organizovanom restoranu podrazumijeva izdavanje bonova ili potvrda zaposlenim koji imaju odreĎenu novčanu vrijednost, a isti se smatraju
ličnim primanjem na koje se plaća i porez na dohodak fizičkih lica i doprinosi za obavezno socijalno osiguranje, a što ujedno predstavlja i osnovicu za obračun poreza i doprinosa.
4
4. Da li se obračunava PDV na usluge smještaja i ishrane za iznemogla i
stara lica u domovima koji su registrovani kao zdravstveno socijalne ustanove?
Odredbama člana 3 Zakona o porezu na dodatu vrijednost ( Sl. list RC br.65/01 ... 4/06 i Sl. list CG br 16/07) propisano je da je predmet oporezivanja PDV-om promet proizvoda i promet usluga koje poreski obveznik u okviru obavljanja svoje djelatnosti vrši uz naknadu.
Članom 24 a stav 1 tačka 6 propisano je da se PDV obračunava i plaća po sniženoj stopi od 7% kod prometa proizvoda, usluga izmeĎu ostalog i na usluge
smještaja u hotelima, motelima, aparthotelima, turističkim naseljima, pansionima, kampovima i vilama.
Pravilnik o utvrĎivanju proizvoda i usluga koje se oporezuju po sniženoj stopi PDV- a (?Sl. list RCG?, br. 81/05....02/06) u članu 9 propisuje da uslugom
smještaja u hotelima, motelima itd. u smislu 24 a stav 1 tačka 6 Zakona, smatra samo usluga prenoćišta u ovim objektima, koji su razvrstani u kategorije u skladu sa propisima kojima se ureĎuje obavljanje.
Ako se uz uslugu smještaja iz stava 1 ovog člana pruža i usluga konzumacije
jela i pića na licu mjesta (noćenje sa doručkom, polupansion, pansion i sl.) snižena stopa se primjenjuje samo na uslugu smještaja (prenoćišta).
U slučaju iz stava 2 ovog člana obveznik je dužan da u računu posebno iskaže naknadu za uslugu smještaja, a posebno naknadu za uslugu konzumacije jela i pića na licu mjesta.
Na osnovu gore navedenog, usluge koje vi pružate ne mogu se svrstati u turističke usluge, odnosno u promet proizvoda i usluga iz člana 24a stav 1 tačka
6 Zakona o PDV, samim tim ste u obavezi da obračunate i platite porez na ostvareni prihod po stopi od 17%.
5. Da li se albumi sa samoljepljivim sličicama oporezuju po sniženoj stopi PDV-a?
Članom 24a stav 8 Zakona o porezu na dodatu vrijednost (Sl. list RCG br.
65/01…4/06 i Sl. list CG 16/07) je propisano da se PDV obračunava i plaća po
sniženoj stopi od 7% na promet proizvoda, usluga i uvoza proizvoda dnevne i periodične štampe, osim štampe koja u cjelini ili većem dijelu uključuje reklamne sadržaje .
U skladu sa Pravilnikom o utvrĎivanju proizvoda i usluga koji se oporezuju po sniženoj stopi PDV-a (Sl list RCG br 81/05..i Sl list CG br.11/09) knjigama, odnosno monografskim publikacijama, u smislu člana 24a stav 1 tačka 5) Zakona, smatraju se publikacije u tekstualnoj ili ilustrativnoj formi na štampanom ili elektronskom mediju, u jednom ili više djelova, čije je izdavanje unaprijed utvrĎeno i ograničeno, a koje imaju CIP zapis (Cataloguing In
5
Publiccation), uključujući meĎunarodni knjižni broj ISBN (International
Standard Book Number), kao njegov sastavni dio( član 8).
Serijskim publikacijama, u smislu člana 24a stav 1 tačka 5) Zakona, smatraju se časopisi, bilteni, godišnjaci, zbornici radova i slična graĎa koja se objavljuje
sukcesivno, u odreĎenim vremenskim intervalima štampanom ili elektronskom mediju, sa numeričkim i hronolškim oznakama čije izdavanje može da traje neograničeno, a koje imaju CIP zapis, uključujući meĎunarodni knjižni broj ISBN (International Standard Book Number), kao njegov sastavni dio i koji je odštampan na svakom broju publikacije.
Iz vašeg dopisa i priložene dokumentacije može se zaključiti da se radi o dječjim albumima sa samoljepljivim sličicama UEFA CAMPIONS LEAGUE 09-10, što predstavlja odreĎeni vid reklame timova i igrača učesnika lige, za koje je izdavač pretpostavljamo prethodno morao obezbijediti pravo na štampanje.
Mišljenja smo da albumi sa samoljepljivim sličicama ne mogu se smatrati proizvodima iz člana 8 Pravilnika o utvrĎivanju proizvoda i usluga koji se
oporezuju po sniženoj stopi PDV-a, već da su u pitanju štampani proizvodi koji
u cjelini ili većem dijelu uključuju reklamne sadržaje, koji se oporezuju po stopi od 17%.
6. Kakve su obaveze za PDV kada strana firma izvodi građevinske radove
preko svoje poslovne jedinice u Crnoj Gori?
Zakonom o privrednim društvima (Sl.list RCG br.06/02), u članu 80, propisano je da strano društvo koje je osnovano i registrovano izvan Crne Gore, može preko svog dijela društva obavljati privrednu djelatnost na teritoriji Crne Gore, ali je dužno da svoje poslovanje usaglasi sa odgovarajućim odredbama ovog Zakona i drugih Zakona u Crnoj Gori.
Zakon o poreskoj administraciji (Sl.list RCG br.65/01…29/05), definiše poreskog obveznika kao lice koje u skladu sa poreskim i drugim zakonima podliježe obavezi plaćanja poreza. Lice prema istom Zakonu je: pravno lice, dio pravnog lica, organizacija, preduzetnik i fizičko lice koje je dužno da postupa u skladu sa poreskim zakonima Crne Gore, bez razlike na način i oblik
organizovanja.
U smislu poreskih zakona Crne Gore preduzeće kao dio stranog društva, ima status poreskog obveznika koje je dužno da obračunava i plaća poreze saglasno tim zakonima kao i svi poreski obveznici u Crnoj Gori.
U konkretnom slučaju kako navodite u dopisu, strano privredno društvo koje je registrovalo poslovnu jedinicu u Crnoj Gori i koje obavlja radove u
6
graĎevinarstvu, dužno je da u skladu sa članom 17 stav 1 Zakona o porezu na
dodatu vrijednost (Sl. list RCG br. 65/01…4/06 i Sl. list CG 16/07), kojim je
propisano da se mjestom prometa usluga smatra mjesto u kojem poreski obveznik, koji pruža usluge ima svoje sjedište ili poslovnu jedinicu iz koje obavlja svoju djelatnost, da na fakturi za izvedene radove iskaže i obračuna PDV u skladu sa sa zakonom.
7. Da li poreski obveznik koji nema sjedište u Crnoj Gori ima pravo na povraćaj pretporeza koji mu je zaračunat od strane drugih poreskih obveznika u Crnoj Gori ili mu je zaračunat prilikom uvoza proizvoda u Crnu Goru?
Što se tiče povraćaja PDV-a, isti je opisan u Poglavlju XIV Zakona o PDV ("Sl. list RCG", br. 65/01…76/05 i ?Sl.list Crne Gore?, br. 16/07), član 50-52 i član
-114 Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u (?Sl.list RCG?, br. 109
65/02...79/05).
Poreski obveznik koji nema sjedište u Crnoj Gori ima pravo na povraćaj
pretporeza koji mu je zaračunat od strane drugih poreskih obveznika u Crnoj Gori ili mu je zaračunat prilikom uvoza proizvoda u Crnu Goru. Da bi se ostvarilo ovo pravo moraju se ispuniti sljedeći uslovi: da je proizvod nabavljen
ili uvezen a usluga izvršena u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti koju obavlja u inostranstvu, pod uslovom kada bi se za tu djelatnost (kada bi se obavljala u Crnoj Gori) ostvarilo pravo na odbitak pretporeza i ako u periodu za koji mu je priznato pravo na povraćaj pretporeza u Crnoj Gori ne izvrši oporezivi promet, osim :
a) usluga prilikom uvoza proizvoda, (posredni troškovi, kao što su provizije,
troškovi ambalažiranja, prevoza i osiguranja, koji nastanu prilikom uvoza proizvoda do prvog odredišta u Crnoj Gori. Prvim odredištem se smatra mjesto navedeno u teretnom listu ili drugoj ispravi kojom se roba uvozi u Crnu Goru.), zatim usluga pri izvozu proizvoda u skladu sa članom 25 Zakona (“0” stopa poreza) i usluge uvoza u skladu sa članom 30 navedenog Zakona koji se odnosi
na posebna osloboĎenja. b) usluga na koje PDV mora biti plaćen od strane lica kojem je usluga izvršena, odnosno od stane primaoca usluga.
Posebno ističemo da pravo na povraćaj nemaju poslovne jedinice stranih lica, jer
one imaju status poreskog obveznika, odnosno nalaze se u sistemu PDV-a. Poslovne jedinice obračunavaju PDV za sve oporezive isporuke i imaju pravo na odbitak pretporeza, kao i svi drugi obveznici.
Poreski obveznik koji nema sjedište u Crnoj Gori, a koji ima pravo na povraćaj pretporeza za nabavljene proizvode i primljene usluge, zahtjev za povraćaj podnosi nadležnom poreskom organu. Zahtjev se podnosi na propisanom obrascu (obrazac ZP-PDV-S). Podnosilac zahtjeva na njegovoj poleĎini navodi račune po kojima traži povraćaj i ta specifikacija treba da sadrži: ime ili naziv dobavljača, njegov poreski broj vrstu isporuke, datum isporuke, vrijednost
7
isporuke i iznos PDV-a sadržan u toj isporuci. Zahtjev za povraćaj PDV se može podnijeti za period koji obuhvata najmanje šest mjeseci, a najviše jednu godinu, izuzev ako se radi o ostatku kalendarske godine ( napr. za mjesec novembar i decembar). Podnosilac zahtjeva mora uz zahtjev priložiti originalne račune i odgovarajuću uvoznu dokumentaciju i potvrdu da je obveznik za PDV u stranoj
državi. Zahtjev za povraćaj PDV-a može se podnijeti samo za iznose PDV koji
su veći od 300,00? izuzev u slučaju kada je period za povraćaj kraći od 6 mjeseci, za koji važi cenzus od 100,00?. Poreski organ donosi rješenje o
povraćaju PDV i traženi iznos uplaćuje na nerezidentni račun otvoren kod banke ovlašćene za poslove sa inostranstvom, sa sjedištem u Crnoj Gori u roku od 45 dana od dana prijema zahtjeva za povraćaj.
Vezano za vaše drugo pitanje da li vaša firma ima pravo na PDV kredit po
osnovu izvršenih usluga u Srbiji ulazujemo na sljedeće.
Zakonom o porezu na dodatu vrijednost u članu 17 stav stav 2 tačka 2 odreĎeno je da se izuzetno od stava 1 ovog člana, mjestom vršenja prometa usluga smatra put ili dio puta kojim se vrši usluga prevoza. Ako se usluga prevoza ne obavlja samo u Crnoj Gori (već i u inostranstvu), ovaj zakon se primjenjuje samo na dio usluge prevoza koji se obavlja u Crnoj Gori.
U članu 24a, stav 1 tačka 9 Zakona, propisano je da se PDV obračunava i plaća po sniženoj stopi od 7% od prometa usluga javnog prevoza putnika i njihovog ličnog prtljaga.
Članom 64 Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dodatu vrijednost, propisano je da se pod uslugama javnog prevoza putnika i njihovog prtljaga iz člana 24a tačka 9) Zakona podrazumijeva prevoz koji je pod jednakim uslovima dostupan svim korisnicima prevoznih usluga i obavlja se po unaprijed odreĎenim linijima i po unaprijed odreĎenom redu vožnje i za njega su odreĎeni cijena i opšti uslovi prevoza, a u skladu sa zakonom kojim se ureĎuje putnički saobraćaj.
Bitan element za utvrĎivanje poreske obaveze je mjesto vršenja usluge, te je već citirana zakonska odredba koja ukazuje da se za dio puta kroz Crnu Goru plaća PDV shodno crnogorskom Zakonu o PDV, a na dio puta kroz Srbiju shodno srbijanskom Zakonu o PDV.
Uslovi za odbijanje ulaznog PDV propisani su članom 37. Zakona o porezu na dodatu vrijednost. Stavom 1. toga člana, predviĎeno je da poreski obveznik može, prilikom obračunavanja svoje poreske obaveze, odbiti PDV koji je dužan da plati ili je platio prilikom nabavke proizvoda, odnosno usluga od drugog poreskog obveznika, prilikom uvoza proizvoda i kao primalac (korisnik) usluge, ako je te proizvode, odnosno usluge upotrijebio (iskoristio) ili će ih iskoristiti u
svrhe obavljanja djelatnosti za koje se plaća PDV što je ujedno i odgovor na vaše treće pitanje.
8
8. Da li se ima i pod kojim uslovima pravo na odbitak, kada se poreska osnovica po osnovu povraćaja robe dobavljaču naknadno izmijeni, kao i način popunjavanja mjesečne prijave za obračun poreza na dodatu vrijednost?
Zakonom o porezu na dodatu vrijednost (?SL. list RCG?, broj 65/01 ... 76/05, 04/06 i “Sl. list Crne Gore”, 16/07), u članu 20. stav 1., propisana je osnovica za obračun poreza na dodatu vrijednost, a koju čini sve što predstavlja plaćanje (u novcu, u stvarima ili uslugama), koje je poreski obveznik primio od kupca, naručioca ili trećeg lica za izvršeni promet proizvoda, odnosno usluga, uključujući subvencije koje su neposredno povezane sa cijenom takvog prometa,
osim PDV.
U stavu 9. istog člana propisano je da, ako se poreska osnovica naknadno izmijeni usled povraćaja, popusta ili nemogućnosti plaćanja, poreski obveznik koji je izvršio promet proizvoda, odnosno usluga može ispraviti, odnosno
umanjiti iznos PDV, ako poreski obveznik za koga se obavlja promet proizvoda, odnosno usluga, ispravi (umanji) odbitak ulaznog PDV i ako o tome u pisanoj formi obavijesti isporučioca tih proizvoda, odnosno usluga.
Ispravka poreske osnovce, saglasno članu 20. stav 11. Zakona o porezu na
dodatu vrijednost, može se vršiti samo u obračunskom periodu u kojem je došlo do promjene poreske osnovice.
Ako se poreska osnovica naknadno izmijeni usled povraćaja, različitih vrsta popusta (rabat i druge vrste bonifikacija), ili zbog nemogućnosti naplate, saglasno članu 48. Pravilnika o primjeni zakona o PDV (?Sl. list RCG?, broj 65/02 ... 16/06 i “Sl. list Crne Gore”, broj 64/08), tada se može izvršiti ispravka PDV-a. U ovom slučaju isporučilac i primalac ispravljaju poresku osnovicu,
odnosno porez i pretporez. Smanjenje poreske osnovice po osnovu naknadnih umanjenja može se sprovesti kod isporučioca (dobavljača) tek nakon ispravke pretporeza kod primaoca (kupca) o čemu je primalac obavezan u pisanoj formi
obavijestiti isporučioca. Naknadni popusti umanjuju poresku osnovicu samo ako su dati u direktnom meĎusobnom odnosu isporučioca i primaoca. Ako isporučilac mora primaocu platiti ugovorenu kaznu, ta kazna ne umanjuje poresku osnovicu.
Za svaku naknadnu promjenu poreske osnovice, poreski obveznik je saglasno članu 31. stav 2. i stav 3. Zakona o porezu na dodatu vrijednost dužan da izda račun, bez obzira na to u kakvom obliku i pod kakvim nazivom je izdat, na kome je zaračunat promet proizvoda, odnosno usluga.
9
Imajući u vidu navedene zakonske odredbe, mišljenja smo da se naknadnom izmjenom poreske osnovice nastalom usled povraćaja, popusta ili nemogućnosti plaćanja, na osnovu knjižnog odobrenja može ispraviti odbitak ulaznog PDV-a
pod uslovom da i isporučilac i primalac isprave poresku osnovicu, odnosno
porez i pretporez. Smanjenje poreske osnovice po navedenom osnovu kod isporučioca (dobavljača), može se sprovesti tek nakon ispravke pretporeza kod primaoca (kupca), o čemu je kupac obavezan da u pisanoj formi obavijesti
isporučioca (dobavljača).
Pod uslovima iz člana 20. stav 9. Zakona o PDV, saglasno članu 81. stav 2. Pravilnika o primjeni zakona o PDV, poreski obveznik može vršiti i ispravke pogrešno iskazanog poreza u računu, ako je primalac prije ispravljanja računa već bio odbio pretporez u svom obračunu poreza.
Nakon sprovedenog naprijed ukazanog postupka, te na osnovu dokumentacije i evidencija proisteklih iz postupka naknadne izmjene poreske osnovice nastale usled povraćaja robe dobavljaču, poreski obveznik će popuniti prijavu i dostaviti je nadležnom poreskom organu u dva primjerka na Obrascu “PR PDV-2”,
saglasno Uputstvu za popunjavanje prijave, dato u Pravilniku o obliku i sadržini prijave za obračun poreza na dodatu vrijednost (“Sl. list RCG”, broj 79/05;
28/06).
9. Po kojoj poreskoj stopi se obračunava PDV prilikom uvoza proizvoda –
publikacija za djecu (albumi, sličice, bojanke i sl.) sa motivima koji podržavaju aktuelne crtane serije koje se emituju na televizijama u Crnoj Gori?
Shodno članu 24a stav 1 tačka 4 i 5 Zakona o porezu na dodatu vrijednost (?Sl. list RCG?, br. 65/01…76/05 i ?Sl.list Crne Gore?, 16/07), PDV se obračunava i plaća po sniženoj stopi od 7% od prometa proizvoda, usluga i uvoza proizvoda i to, udžbenika i nastavnih sredstava, odnosno knjiga, monografskih i serijskih
publikacija.
Pravilnikom o utvrĎivanju proizvoda i usluga koji se oporezuju po sniženoj stopi PDV ("Sl. list RCG", br. 81/05 ... 10/06 i "Sl. list Crne Gore", br. 06/08 ... 11/09), Ministarstvo finansija je bliže uredilo proizvode i usluge iz člana 24a
stav 1 tač. 4 i 5 Zakona, čiji se promet, odnosno uvoz oporezuje po sniženoj stopi PDV.
Na osnovu vašeg dopisa može se utvrditi da je nadležna Carinska ispostava prilikom uvoza naznačene vrste proizvoda, do 12.02.2010. godine vršila obračun
poreza na dodatu vrijednost primjenom stope od 17%, a za uvoz izvršen 12.02.2010, godine uz primjenu snižene stope od 7%.
10