DOC

SUSTAV OBRAZOVANJA U FARNCUSKOJ

By Lillian Ray,2014-07-15 17:03
8 views 0
SUSTAV OBRAZOVANJA U FARNCUSKOJSUST

SUSTAV OBRAZOVANJA U FRANCUSKOJ

Značajnije promjene u obrazovnom sustavu u Francuskoj izvršene su školske godine

    1959/60 uvođenjem desetogodišnjeg obrazovanja, zatim nakon 1968. godine kada je

    došlo do rekonstrukcije visokoškolskog obrazovanja pod utjecajem revolucionarnih gibanja studenata.

Globalni sustav obrazovanja u Francuskoj čine ove komponente:

    1. predškolski odgoj

    2. školsko obrazovanje koje se sastoji od sljedećih razina:

    2.1. osnovnoškolsko obrazovanje

    2.2. srednješkolsko obrazovanje (sekundarno) koje se sastoji od dva ciklusa:

    a) obrazovanje u koledžu

    b) obrazovanje u liceju

    2.3. visokoškolsko obrazovanje, dijeli se na tri dijela:

    - više obrazovanje

    - sveučilišno obrazovanje (fakultetsko obrazovanje,obrazovanje na visokim

    školama, obrazovanje na sveučilišnim institutima, obrazovanje na elitnim visokim

    školama, umjetničke akademije i sl.)

    - poslijediplomski i specijalistički studij te stjecanje doktorata

    3. izvanškolsko obrazovanje obiteljski odgoj, obrazovanje medijima,

    obrazovanje u vojsci, religijsko obrazovanje, obrazovanje u slobodnom vremenu

    kroz različite aktivnosti.

    4. posliješkolsko obrazovanje dijeli se na sljedeće komponente:

    - profesionalno posliješkolsko obrazovanje

    - obrazovanje u slobodnom vremenu te

    - kreativne obrazovne aktivnosti u slobodnom vremenu.

Francuski školski sustav je dualni: javne škole (vladine) i privatne škole (nevladine).

    Školski sustav u Francuskoj sastoji se od tri stupnja:

Prvi stupanj obrazovanja obuhvaća dva dijela:

    a) predškolski odgoj dijeli se opet na dva dijela:

    - dječje vrtiće (majčinske ustanove) odgoj od 2. do 5. godine,

    - početna škola (obrazovanje od 5. do 6. godine).

    Predškolski odgoj nije obavezan za svu djecu tog uzrasta. U sklopu predškolskog odgoja

    postoje tri ciklusa: niži ciklus od 2. do 3. godine života, srednji ciklus od 3. do 5. godine

    života, viši ciklus od 5. do 6. godine života.

    b) osnovno školstvo traje od 6. do 11. godine života, a sastoji se od sljedećih razreda:

    - pripremni razred od 6. do 7. godine života

    - tečaj osnovni, prva godina traje od 7. do 8. godine

    - tečaj osnovni, druga godina, traje od 8. do 9. godine života

    - tečaj srednji osnovnog obrazovanja, prva godina, traje od 9. do 10. godine života

    - tečaj srednji osnovnog obrazovanja, druga godina, traje od 10. do 11. godine života

Drugi stupanj obrazovanja u Francuskoj obuhvaća dvije razine obrazovanja:

    1. Prva razina obrazovanja, odnosno obrazovanje u koledţu, traje od 11. do 15.

    godine ţivota.

    Obrazovanje u prvoj razini srednjeg obrazovanja odvija se u nekoliko tipova škola:

    a) jedinstveni colleges, koji obuhvaća VI. i V. razred kao razdoblje opservacije,

    zatim IV. i III. Razred razdoblje orijentacije.

    b) Ostale srednje škole prve razine srednjeg obrazovanja:

    - CPPN pretprofesionalni razred koji traje godinu ili dvije

    - CFA centar za obrazovanje učenika u privredi koji traje jednu godinu nakon

    CPPN i nastavlja se na drugom ciklusu stručnog obrazovanja (CFA).

    2. Obrazovanje u drugoj razini srednjeg obrazovanja odvija se u ciklusu srednjeg školstva:

    a) drugi ciklus srednjeg profesionalnog obrazovanja obuhvaća različite tipove profesionalnog stručnog obrazovanja:

    - CAP stručno dvogodišnje obrazovanje, traje dvije, odnosno tri godine

    - BEP stručno obrazovanje, traje dvije godine i dobiva se diploma o stručnom ispitu

    - BT tehničke škole traju tri godine a poslije mature dobiva se diploma tehničara (BAC prof.).

    b) Drugi ciklus srednješkolskog obrazovanja u općim i profesionalnim licejima ima drugi, prvi te završni razred. U sklopu drugog razreda postoje određena usmjerenja: društveno-

    gospodarsko, tehnološko usmjerenje, zatim tehničko (BT) i specijalno obrazovanje. U sklopu prvog razreda u općim i tehnološkim licejima postoje usmjerenja iz: književnost i umjetnost; ekonomija i sociologija; matematika i fizika; matematika i prirodne znanosti; matematika i informatika; agronomija i tehnika; znanost i tehnika; tehničko-

    administrativni, trgovinski i komercijalni poslovi.

    Na kraju završenog liceja polaže se matura koja se kod općeg liceja naziva baccalaureat, kod tehnološkog liceja diploma tehničara BT, kod stručnog obrazovanja profesionalni

    stručni ispit (BAC prof.).

    Treći stupanj obrazovanja u Francuskoj jest visokoškolsko obrazovanje, koje obuhvaća tri razine obrazovanja:

    a) više obrazovanje koje traje dvije godine i poslije završene više škole dobiva se

    diploma o općem višem obrazovanju (DEUG), odnosno na višim tehničkim

    školama dobiva se diploma o višem stručnom obrazovanju (BTS)

    b) sveučilišno obrazovanje koje je po pojedinim visokoškolskim ustanovama

    c) specijalistički studiji i studiji doktorata, nakon kojih se dobivaju diplome o 1završenim specijalizacijama i doktoratu.

     1 Gr.autora, (1993), Školstvo u svijetu, Zagreb, Hrvatski pedagoško-književni zbor

SUSTAV OBRAZOVANJA U NJEMAČKOJ

Sustav obrazovanja SR Njemačke čine tri obavezna puta i pet obrazovnih stupnjeva.

    Prvi obrazovni put obuhvaća redovno predškolsko ili elementarno obrazovanje (od 3. do 6. godine života djeteta), osnovno ili primarno obrazovanje (od 6. do 10. godine života učenika), srednje ili sekundarno obrazovanje (od 10. do 18. godine života učenika) koji se

    ostvaruje na dva stupnja od kojih prvi obuhvaća učenike uzrasne dobi od 10 do 16 godina, a drugi učenike uzrasne dobi od 16 do 18 ili 19 godina, i visokoškolsko ili tercijarno obrazovanje (od 18 ili 19 do 23 godine života studenata).

    Drugi obrazovni put ili put posebnog obrazovanja namijenjen je učenicima s većim poteškoćama u psihofizičkom i socijalnom razvoju, a programiran je kao integrirana cjelina s trajanjem od šest do 12 godina.

    Treći obrazovni put ili put kvartarnog obrazovanja namijenjen je permanentnom obrazovanju odraslih na svim stupnjevima formalnog obrazovanja i kroz različite oblike

    neformalnog obrazovanja. Obrazovanje učenika uzrasne dobi od šest do osamnaest godina je obvezno.

Školski sustav

    Institucionalni nositelji obrazovanja na svim obrazovnim razinama i na svim obrazovnim stupnjevima mogu biti javne (državne) i privatne škole (zamjenske i dopunske). Osim

    , koje mogu biti neovisne i privatne. javnih i privatnih škola djeluju i slobodne škole

    Konkretno, to su:

    1. Ustanove predškolskog odgoja

     Dječji vrtić s predrazredom osnovnog obrazovanja

     Predškola u osnovnoj školi

    2. Ustanove osnovnog obrazovanja

     Osnovna škola

    3. Ustanove srednjeg obrazovanja

     3.1. na prvom stupnju

     Glavna škola Gimnazija

     Realna škola Jedinstvena (objedinjena) škola

     3.2. na drugom stupnju

     Gimnazije

     Posebni tip gimnazije, stručne gimnazije i koledži

     Pozivne škole

     Pozivne Dograđene

     Pozivne stručne Posebne

     Stručne

    4. Ustanove visokoškolskog obrazovanja

     Sveučilišta tradicionalnog tipa

     Tehnički fakulteti

     Novoosnovani fakulteti

     Objedinjene visoke škole

     Umjetničke i glazbene visoke škole

     Pedagoške visoke škole

     Stručne visoke škole

     Sveučilište njemačke vojske

     Crkvene visoke škole i stručne visoke škole

     Fakulteti za obrazovanje na daljinu

     Studij starih osoba

    5. daljeg (kvartarnog) obrazovanja

     Različite institucije formalnog i neformalnog obrazovanja

Deskripcija sustava javnog obrazovanja

Predškolski odgoj

    Pohađanje je dobrovoljno. Za djecu uzrasne dobi od pet do šest godina, osobito za onu djecu koja nisu pohađala organizirani predškolski odgoj, dječji vrtići i osnovne škole mogu ustrojiti, ako imaju potrebne uvjete, predrazred ili predškolu radi ustrojavanja

    pripreme djece za pohađanje obavezne osnovne škole. Bez obzira na to tko je vrtić osnovao, materijalno-financijske uvjete za njihov rad osiguravaju državno-pokrajinski

    fondovi i roditelji, pa i sami osnivači.

Osnovno obrazovanje

    Ostvaruje se u osnovnoj školi (Grundschule) četverogodišnjeg trajanja (u Berlinu 6 godina), koja je programski jedinstvena za sve učenike, osim za učenike s većim poteškoćama u razvoju.

    Nastavni plan osnovne škole sadrži religijski odgoj, osnovnu nastavu (njemački jezik, matematika, upoznavanje domovine, glazba i dinamika pokreta i umjetnički odgoj), glazbu, rad s tekstilom i ručni rad, šport i dodatne oblike nastave. Tjedno opterećenje učenika obveznom nastavom kreće se od 22 nastavna sata u prvom razredu, do 24 sata u

    drugom razredu i 27 razrednih sati plus dva sata tjelovježbe u trećem i četvrtom razredu. Svi razredi, od 1. do 4., čine razredne zajednice koje imaju jedan do dva sata tjedno korisnog društvenog rada. Učenicima s nenjemačkim materinskim jezikom osnovna škola omogućava učenje materinskog jezika.

Srednje obrazovanje

    Srednje obrazovanje je stupnjevito.

    Prvi stupanj srednjeg obrazovanja nastavak je obveznog općeg obrazovanja, koje traje šest godina (u Berlinu 4 godine) i obuhvaća učenike uzrasne dobi od 10 do 16 godina (u

    Berlinu 13 do 16 godina).

    Institucionalni nositelji obrazovanja na ovom obrazovnom stupnju su: Glavna škola, Realna škola, Gimnazija i Objedinjena škola.

    Na temelju svojih sklonosti učenici u prva dva razreda ( peti i šesti) mogu mijenjati vrstu

    škole.

    Glavna škola (od 5. do 9. ili 10. razreda) je obvezna općeobrazovna škola prvog stupnja sekundarnog obrazovanja. U posljednja dva razreda te škole ostvaruje se tzv. „pojačana nastava“ kojom škola pomaže učenicima odabrati i zadovoljiti osnovne sklonosti i

    interese te pobliže usmjeriti prema budućoj profesiji.

    Realna škola obuhvaća razrede od 5. do 10. (samo u Berlinu i Bayernu od 7. do. 10.). upis u realnu školu ostvaruje se izravno iz osnovne škole. Ta škola nudi učenicima dvije mogućnosti: prvu, koja ih osposobljava za praktičan život i rad u gospodarskim i

    socijalnim područjima rada, i drugu, koja im omogućava prijelaz na viši stupanj gimnazijskog obrazovanja. Završava se obveznim ispitom za stručne škole.

    Gimnazija se ostvaruje kao integrirani program prvog i drugog stupnja sekundarnog obrazovanja.

    Postoje četiri tipa tih škola:

    1. klasični jezici

    2. živi jezici

    3. matematičko-prirodoznanstvena

    4. tehničke

    Gimnazija se smatra elitnom školom jer priprema učenike za visoko obrazovanje.

    Objedinjene, skupna, jedinstvena škola obuhvaća učenike od 5. do 10. razreda prvog

    sekundarnog stupnja i učenike 11. do 13. razreda drugog sekundarnog stupnja, kao viši stupanj gimnazije. U skupnu školu mogu se uključiti svi učenici sa završenom osnovnom školom bez posebnih uvjeta.

    U praksi postoje tri glavna tipa skupne škole:

    1. Kooperativni, koji u svojoj strukturi sadrži glavnu školu, realnu školu i gimnaziju, ali s usklađenim nastavnim planovima i programima tako da se olakša prijelaz učenika iz jednog u drugi oblik.

    2. Integrirani, koji je jedinstvenim nastavnim planom i programima eliminirao ostale tipove nižih srednjih škola.

    3. Aditivni, koji je pokušaj prostornog i ustrojstvenog objedinjavanja glavne škole, realne škole i gimnazije u svojevrsnu „obitelj srednjih škola prvog sekundarnog stupnja“.

    Pozivne škole su škole drugog stupnja sekundarnog obrazovanja koje obvezno pohađaju svi učenici sa završenim obveznim općeobrazovnim školama koji ne žele nastaviti daljnje obrazovanje. Obveza pohađanja tih škola seže do navršenih 18 godina života učenika. Te škole čine komponentu tzv. dualnog sustava obrazovanja djelatnika za radno-izvršna

    zanimanja različite složenosti, koja pripadaju različitim poljima zanimanja.

Visoko obrazovanje

    Visokoškolsko obrazovanje nije obavezno. Trajanje tercijarnog obrazovanja je od dvije do 2,5 do tri godine na prosvjetno-pedagoškim koledžima,visoko tehničkim školama i

    školama primijenjenih umjetnosti, odnosno do četiri godine na tehničkim fakultetima, 1likovnim akademijama itd. i do šest godina na medicinskim fakultetima.

     1 Gr.autora, (1993), Školstvo u svijetu, Zagreb, Hrvatski pedagoško-književni zbor

SUSTAV OBRAZOVANJA U VELIKOJ BRITANIJI (ENGLESKA)

Predškolski odgoj

    U Engleskoj postoje ustanove za djecu do pet godina života. Predškolski odgoj nije obavezan. Osim boravka u vrtićima prije polaska u školu djeca mogu biti uključena na tečajeve za najmlađe, koji se ustrojavaju u sklopu redovne osnovne škole. U ustrojstvu socijalnih službi postoje:

    Dječji centri za djecu od tri do pet godina i to onih obitelji koji imaju različite socijalne probleme.

    Obiteljski centri u kojima se vodi skrb od jeci, a u troškovima participiraju roditelji.

    Igraonice su predškolske ustanove u kojima odgajateljima pomažu majke najčešće u organizaciji osmišljavanja raznih vrsta igara.

Osnovno obrazovanje

    Osnovno obrazovanje u Engleskoj ostvaruje se na dvije razine: u tzv. dječjim školama (infant school) za djecu od 5 do 7 godina života i u školi za mlađe učenike (junior school) za djecu od 7 do 11 godina.

    Prve dvije godine prijelaz su između predškolskog i školskog doba gdje se rad s

    učenicima uglavnom temelji na igri. U školi za mlađe učenike program se ne temelji na pojedinim predmetima već se njegovi čimbenici mogu podijeliti na pojedina područja: osnovne vještine (engleski i matematika), kreativni rad ( drama, crtanje, modeliranje,

    glazba i govorništvo), prirodne i društvene znanosti (povijest, zemljopis i religijski odgoj), tjelesni odgoj (glazba i pokreti igre). Ocjenjivanje učenika zasniva se na podacima u napredovanju učenika. Na ovom stupnju obrazovanja nema ponavljanja razreda.

Srednje obrazovanje

    Srednješkolsko obrazovanje u Engleskoj nije jedinstveno. Razlikuje se po pojedinim lokalitetima. Vrijem prelaska iz osnovne u srednju školu uglavnom je u 11. godini života. Srednješkolsko je obrazovanje obavezno do 16. godine, a sve je veći broj onih koji

    nastavljaju obrazovanje do 18. ili 19. godine.

    Tipovi srednjih škola

    Srednje škole gimnazijskog tipa (Grammar school)

    Upisuju ih odabrani učenici koji obrazovanje nastavljaju na fakultetima. Obrazovanje u tim školama traje od sedam ili osam godina (do 18. ili 19. godine starosti). Nastavu u tim školama obilježava samostalan i mentorski rad.

    Srednje škole realnog tipa (Secondary modern school)

    Te škole daju opće usmjereno obrazovanje za uzrast od 11. do 16. godine (odnosno 17. ili

    18. godine). Te škole daju izbalansirani program iz opće kulture, profesionalno usmjerenje i teorijske predmete, kreativne aktivnosti, a u nekim slučajevima i školske programe koji nalikuju programima škola gimnazijskog tipa. Te škole namijenjene su manje sposobnim učenicima.

    Srednje tehničke i komercijalne škole (Tehnical and commercial school)

    Te vrste škola pripremaju određeni stručni kadar. U njima je osiguran visoki standard tehničkog obrazovanja. Obrazovanje u tim školama traje od 11. do 18. godine.

    Jedinstvena (sveobuhvatna) srednja škola (Secondary comprehensive school)

Tu školu pohađa 80-90% učenika u Engleskoj. Upisuju se učenici bez posebnih referenci

    o sposobnostima i sklonostima. Različitosti među učenicima uvažavaju se tijekom obrazovanja. Učenicima se nude diferencijalni programi, različite težine i složenosti. Osim navedenih, postoje i jedinstvene škole koje se nalaze na nižoj razini srednjeg obrazovanja. Najčešće su podijeljene na dva stupnja: srednji (middle) i stariji (senior). U prvi stupanj učenici se različito upisuju, neki sa devet, deset, odnosno jedanaest godina. Drugi stupanj u tim školama upisuju učenici od 12. do 14. godine života. Djeca koja upisuju drugi stupanj obavezni su ostati u školi do kraja trajanja te škole. Tada prestaje

    obaveza školovanja.

    Nakon 16. godine na tzv. tercijarnim koledžima stječu profesionalno obrazovanje ili slijedi zaposlenje i nastavak obrazovanja kao zaposleni građani.

     U Engleskoj postoje još dva školska sustava, tzv. voluntaristički i nezavisni. Te škole

    osniva Crkva, a potpomažu ih financijski centralne i mjesne vlasti zadužene za obrazovanje.

    Svjedodžba na kraju srednjeg obrazovanja

    U posljednje vrijeme su sve veći zahtjevi da se Opća svjedodžba obrazovanja i

    svjedodžba srednjeg obrazovanja zamijene jedinstvenom svjedodžbom – Općom

    svjedodžbom srednjeg obrazovanja (GCSE). Predloženo je da ta vrsta svjedodžbe ima sedam stupnjeva,od „A“ do „G“. učenici koji su se u 14. godini opredijelili za pretprofesionalno obrazovanje mogu dobiti svjedodžbu pretprofesionalnog obrazovanja.

    (CPVE). Svjedodžba GCE-A, svjedodžba najviše razine zadržana je i danas. Svjedodžba je namijenjena onima koji namjeravaju nastaviti obrazovanje na fakultetu. Posebno značenje u sustavu obrazovanja u Engleskoj ima vrlo razvijen sustav ispita.

    Među najpoznatijim ispitnim komisijama navode se:

    CGLI- pri njemu se obavljaju ispiti za različita područja.

    CNAA- Savjet za akademske završne ispite

    TEC Tehničko obrazovno vijeće

    BEC Poslovno obrazovno vijeće.

Visoko obrazovanje

    U Engleskoj razlikujemo nekoliko vrsta institucija visokog obrazovanja: koledži, politehnički studiji i sveučilišta.

    Koledži nude čitav spektar mogućnosti, do stjecanja akademskog stupnja i profesionalnih kvalifikacija. Nastoje biti manji od fakulteta i politehničkih studija.

    Politehnički studij nude programe za stjecanje vrlo različitih kvalifikacija, kao institucije su manje formalne od sveučilišta. Moguće je studirati različite discipline, uključujući inženjering, tehnologiju, umjetnost, poslovanje, pravo, dizajn, znanosti, obrazovanje

    učitelja, računovodstvo.

    Fakulteti uživaju veliku autonomiju, svaki od njih ima različit profil i povijest. Fakulteti, više od ostalih vrsta studija, stavljaju naglasak na humanističke, društvene i bazične ličnosti. Obrazovanje na fakultetima traje tri do pet ili šest godina i daje visoku razinu specijalizacije u određenom području.

    Važno je spomenuti postojanje izvanškolskog i posliješkolskog obrazovanja u Engleskoj, 1te novu vrstu ustanove: otvoreno sveučilište.

     1 Gr.autora, (1993), Školstvo u svijetu, Zagreb, Hrvatski pedagoško-književni zbor

SUSTAV OBRAZOVANJA U SJEDINJENIM AMERIČKIM DRŢAVAMA

    Sjedinjene Američke Države imaju visokorazvijen, razgranat i složen obrazovni sustav. Svaka država provodi sustav besplatnog javnog obrazovanja koje čine predškolski odgoj

    petogodišnjaka i 12 godina osnovnog i srednjeg obrazovanja. Školovanje je obavezno od 6. do 17. godine života.

Predškolski odgoj

    Oblici predškolskog odgoja su:

    a) Jaslice (nursery schools)

    b) Centri za dnevnu njegu (day care)

    c) Programi predškolskog odgoja namijenjeni privatnom sektoru (early education).

    d) Programi za deprivilegiranu i neprilagođenu djecu.

Osnovno obrazovanje

    Osnovno i srednje obrazovanje su ustrojstveno i sadržajno povezani. Osnovna škola traje do 4, 5, 6. ili 8. razreda. u nižim razredima osnovne škole najviše vremena troši se na čitanje, pisanje, aritmetiku ili matematiku. Od trećeg razreda nadalje uči se povijest,

    zemljopis, znanost, te zdravstveni i tjelesni odgoj.

    Američke osnovne škole mogu se razvrstati u tradicionalne, koje još uvijek odolijevaju promjenama, modernizirane tradicionalne, inovacijske i alternativne. Tradicionalne škole u pravilu traju šest godina. Građa po razredima je podjednaka za sve učenike. Djeca koja nisu uspješna ponavljaju razred.

    U inovacijsku školu mogu se razvrstati programi otvorene škole, škole bez razreda, kompjutorski poduprta nastava, pojedinačna nastava i pojedinačno vođena nastava.

    Zajednička obilježja alternativnih škola su: zapošljavaju diferencirano nastavno osoblje,

    sudjeluje mnogo laika, učestalo je heterogeno grupiranje djece a programi imaju specifične ciljeve, često više odgojne nego obrazovne.

    Srednja osnovna škola obuhvaća 5,6, 7. i 8. razred. U ovim školama se izrađuju posebni programi namijenjeni društvenim i obrazovnim potrebama takve djece: programi po mjeri učenika. Nastava i školski dan ustrojeni su oko matičnog razreda.

Srednje obrazovanje

    Srednje obrazovanje u SAD se sastoji od nekoliko tipova srednjih škola:

    a) Klasične srednje škole (traditional high schools) s akademskim, gimnazijskim

    obrazovanjem, potječu od prvih srednjih škola osnovanih u Americi.

    b) Niže i više srednje škole (junior-high schools). Te su škole po svojoj prirodi

    općeobrazovne.

    c) Tehničke i pozivne srednje škole (tehnical and vocationall high schools).

    Prema tome, američki učenici imaju mogućnost izbora između tri tipične programske

    opcije: a) akademski programi orijentirani daljnjem obrazovanju na koledžima, b) programi općeg obrazovanja, c) programi za zanimanja.

    Srednja škola obuhvaća 9, 10, 11. i 12. razred i u tom slučaju traje četiri godine. Može obuhvatiti i 7. i 8. razred i traje šest godina. Učenici su dužni pohađati i uspješno završiti minimalno 16-20 akademskih jedinica predmeta i to po jedan sat dnevno u pet dana

    tjedno, tijekom 32 tjedna u godini. Učenici sami odabiru i kombiniraju predmete, ovisno

    o tome što žele postati u budućnosti i gdje se žele zaposliti. U školama postoje službe „savjetovanja“, „vođenja“, „profesionalne orijentacije“. Nakon srednjeg školovanja učenici stječu diplome,no nastavak studija ne ovisi samo o diplomi. Više od diplome ovisi o kvaliteti srednje škole. I privatne škole su značajan dio američkog obrazovnog sustava. U Americi je sve više roditelja koji svoju djecu školuju kod kuće umjesto da ih šalju u javne ili privatne škole.

Visoko školstvo

    Postoji velik broj različitih institucija koje čine visokoškolsko obrazovanje:

    općeobrazovni koledži, učiteljski koledži, niži i otvoreni koledži te koledži za zanimanja i tehnički koledži. Na općim sveučilištima ne pripremaju se studenti samo za stare profesije, već i za poslove koji nisu razvijeni kao profesije. Za američko visokoškolsko obrazovanje znakovit je dualni sustav koji se sastoji od javnih i neovisnih obrazovnih institucija.

    U SAD pojam koledž odnosi se na visokoškolske institucije, dok se u mnogim drugim zemljama odnosi i na institucije srednješkolskog obrazovanja. Koledž može biti neovisna

    institucija ili u sastavu sveučilišta. Njihovi nastavni programi traju četiri godine i obuhvaćaju humanističke, društvene i prirodoslovno-matematičke znanosti koje

    Amerikanci označavaju pojmom „liberal arts colleges“. Niži koledži (Junior colleges) su dvogodišnji koledži čiji su programi slični programima u prve dvije godine četverogodišnjih studija.

    Sveučilište u SAD složena je organizacija koja se sastoji od jednog ili više „liberal arts“ koledža, postdiplomskih studija u raznim područjima, raznih visokih profesionalnih škola, škola za visoko profesionalno obrazovanje na postdiplomskoj razini (pravo, 1medicina,biznis,teologijaitd.)

     1 Gr.autora, (1993), Školstvo u svijetu, Zagreb, Hrvatski pedagoško-književni zbor

SUSTAV OBRAZOVANJA U KANADI

U Kanadi se mogu razlikovati različite razine škole:

    - predškolski odgoj,

    - osnovna škola,

    - srednje, tehničke, stručne škole, škole za profesiju,

    - koledži i fakulteti.

    Međutim, kada se nastoji prikazati globalni obrazovni sustav u Kanadi, uvažavajući različitosti i utjecaje u pokrajinama, razlikuju se dva tipična školska sustava: engleski i francuski tip obrazovnog sustava (katolički sustav), koji je najizraženiji u pokrajini Quebec. Postoje razlike u zajedničkom trajanju osnovnog i srednjeg obrazovanja, iako je ono obavezno oko 10 godina, pa su moguće sljedeće varijante zajedničkog trajanja: deset,

    jedanaest, dvanaest ili trinaest godina.

Predškolski odgoj

    Do polaska učenika u školu, obrazovanje se provodi u dvije vrste predškolskog obrazovanja:

    a) ustrojen je rad vrtića za djecu u 3. i 4. godini života i oni su većinom privatni, ali

    ima i državnih;

    b) male škole (kindergarten) za petogodišnjake koje se koriste kao priprema djece za

    polazak u osnovnu školu, a uz nju su i ustrojene.

Osnovno obrazovanje

    Pokrajine su različito zakonski odredile godinu starosti djeteta za upis u osnovnu školu, sa šest ili sedam godina. Rad u osnovnoj školi provodi se prema modelu razredne nastave od I. do VI. razreda, gdje radi jedan učitelj uz pomoć učitelja likovnog i glazbenog odgoja i po specijalnom (predmetnom) modelu u kojem rade učitelji različitih predmeta i

    u specijaliziranim prostorima. Zanimljivo je nastojanje napuštanja principa napredovanja učenika „godina za godinom“ i ponavljanje razreda, pa se uvodi oblik kontinuirana napredovanja i tzv. „otvorenog plana“. U Kanadi se značajna pozornost poklanja obrazovanju učenika koji imaju posebne potrebe.

Srednje obrazovanje

    U Kanadi postoje posebne tehničke i zanatske srednje škole, srednje škole općeg tipa (gimnazije) koje pružaju i akademske predmete za ulazak na koledže i sveučilište te stručne predmete koji pripremaju učenike za zanimanja.

    Škole općeg tipa mogu trajati pet godina, a srednje stručne škole od dvije do šest godina, što ovisi o tipovima školskog sustava. Od 39 nastavnih predmeta učenik mora uspješno

    završiti u četiri godine 27 predmeta, a od njih može izabrati 15 prema svojim sposobnostima. Srednješkolski predmeti (courses) koncipirani su, uglavnom na tri razine težine:

    - Osnovna razina programa (basic level) ima zadaću razvijati osobne sposobnosti,

    društveno razumijevanje te pripremati učenika za promjene;

    - Uobičajena razina nastavnog predmeta (general level) razvija sposobnosti učenika

    i priprema za obrazovanje poslije srednje škole na koledžima primijenjene

    umjetnosti i tehničkim fakultetima, ili za neposredan ulazak u svijet rada;

Report this document

For any questions or suggestions please email
cust-service@docsford.com